Kada je riječ o prvom mandatu Donalda Trumpa mnogi vanjskopolitički stručnjaci i analitičari složni su u tezi da je u tom periodu američki predsjednik vođen populizmom davao izjave i upućivao prijetnje koje nije ispunio, barem ne u potpunosti.  Međutim, ako se po jutru poznaje dan, sudeći prema prvoj sedmici drugog mandata ovog kontroverznog biznismena i 47. američkog predsjednika pred američkom nacijom, ali i cijelim svijetom su četiri burne i nepredvidive godine. Koliko je politika Donalda Trumpa dobra, a koliko opasna po cjelokupnu geopolitičku situaciju pitali smo dr. Nevena Anđelića, profesora na Regent's univerzitetu u Londonu.

„Mislim da je genralno opasan zbog činjenice da on direktno ide protiv institucija liberalne demokratije sa nizom svojih odluka koje odmah stupaju na snagu, gdje nema uobičajenog procesa kroz Parlament, kroz Kongres, odobravanja, usaglašavanja i generalno to više nije odluka njegove partije nego njegova lična i uskog kruga ljudi s kojima se okružio. To je refleksija jer sada dolazi na vlast sa iskustvom prethodnog mandata gdje brojne njegove, često na populizmu zasnovane ideje, su se pokazale neprovodivim upravo jer nisu mogle izdržati provjeru gore navedenih institucija što je osnovna vrijednost liberalne demokratije“, kaže prof. dr. Anđelić.

Mišljenja su podijeljena. Dok se mnogi plaše upravo Trumpove nepredvidljivosti i spremnosti na radikalne odluke, drugi su s nestrpljenjem čekali 20. januar kada je Donald Trump proglašen za 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, i njegove pristalice trenutno žive u nadi, ali vrlo lako mogu biti razočarani. U prilog tome govore i brojne izjave američkog predsjednika među kojima se najviše ističu one o pripajajnu Kanade i Grenlanda Sjedinjenim Državama. Koliko je to zaista realno?

„Pod bilo kojim normalnim okolnostima to je nerealno. Međutim, da se pokušamo približiti nekoj realnosti. Kanada – to je u svakom slučaju van pitanja, van bilo kakve konsidiracije. Međutim, Grenland, ogromna jedna teritorija za koju je Trump i ranije iskazivao interes i koja je jedan od posljednjih ostataka evropskog kolonijalizma jer je Danska titularni suveren te teritorije sa nekih 50.000 stanovnika koji nemaju najsretnija iskustva sa Danskom. Kojima su brojna prava, uključujući upotrebu jezika, u danskom Parlamentu povremeno uskraćivana. To je stanovništvo koje nema pretjerano pozitivna sjećanja čvršće kolonijalne vlasti. S tim u vezi, potencijalno može doći do situacije da dio stanovništva vidi priliku da potpuno otkaže veze sa Danskom i uspostavi svoju teritoriju. Grenland je Trumpu postao primamljiv zbog globalnih klimatskih promjena i prirodnog bogatstva koje je prisutno na Grenlandu, a koje je zbog leda bilo nepristupačno te sada, odjednom, postaje pristupačno“, ističe prof. dr. Anđelić.

Kada je riječ o vanjskoj politici nezaobilazna tema je i "borba" Istoka i Zapada. Tokom svog mandata sada već bivši američki predsjednik Joe Biden u očima Vladimira Putina nije imao ulogu autoriteta, pa su i neke od njegovih odluka u odlazećoj vladi svijet skoro gurnule u veliki sukob. S druge strane, i prije same inauguracije Donalda Trumpa ruski predsjednik je izrazio želju da sa Trumpom razgovara o primirju u Ukrajini. Šta je osnovni razlog ovakvog preokreta u politici ruskog predsjednika?

„Ponašanje Zapada, Sjedinjenih Država prvenstveno, nakon napada Rusije na Ukrajinu je bilo konfrontacijsko i žrtvujući Ukrajinu isturili su ukrajince da budu njihova predstraža i da se bore protiv Rusije. Tu imamo jedno strateško geoplotočko pozicioniranje Zapada. Međutim, taj Zapad je sve do 20. januara bio predstavljen skupom liberalnih demokratija. Sada tu imamo kao najsnažniju zemlju tog Zapada, SAD koje sudeći po prvim potezima Donalda Trumpa više ne mogu biti opisane kao funkcionirajuća liberalna demokratija, odnosno postoji potencijal da je on pretvori u nešto što bi se moglo nazvati autoritarni režim. Nisam siguran da će to biti moguće ali to su sigurno njegove želje. U tom kontekstu, dvojica autoritarnih vođa razumiju jedan drugoga. Ukoliko imaju neke nesuglasice one su oko nekih terirorijalnih pitanja ili interesa sopstvenih nacija, ali oni mogu da razgovaraju. Ideološki Joe Biden i Vladimir Putin nisu mogli razgovarati na ideološkim osnovama. To je jedna kvalitativna promjena koja ne mora da znači da će se nešto pozitivno i desiti, ako se i desi to neće biti zasnovano na moralim vrijednostima već će biti zanovano na geopolitičkom realizmu“, naglašava naš sugovornik.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan, posebno Bosna i Hercegovina još uvijek nije jasno kakav je zvaničan stav američke vlade. Šta je realno očekivati u doglednom periodu. Milorad Dodik je već "otvorio šampanjac" smatrajući da će Trump dati zeleno svjetlo za otcjepljenje manjeg bh. entiteta od države, dok su ostali političari ostali poprilično suzdržani. Kada se mogu očekivati prvi ozbiljniji potezi od strane američke vlade kada je u pitanju Zapadni Balkan? 

„Ja prije svega očekujem kontinuitet američke politike prema Bosni i Hercegovini, ali i prema Zapadnom Balkanu generalno. Tu sasvim sigurno neće biti radikalnih promjena. Otvaranje šampanjca – Može se otvoriti šampanjac, ali to ništa ne znači kada se otvori bez ikakvih kontakata, bez ikakvih veza. Jednostavno nema nikakvih osnova za veselje, a to smo vidjeli i u izjavama zvaničnika i State Departmenta što se tiče onoga što se naziva „crna lista“ i sankcija prema određenim ljudima koji su bliski ili su dio režima u Banjoj Luci. Imaju priželjkivanja, po starom sistemu ideja o otcjepljenju je bila neprovodiva i to je bio jedan vid retoričke vježbe u govorništvu čelnog čovjeka RS-a. Sa promjenom možda postoji šansa u interpretaciji ljudi koji zagovaraju ili priželjkuju tako nešto. Međutim, apsolutno ni jedan potez nije na vidiku koji bi sugerisao da bi tako nešto bilo moguće i pokušati, a kamoli ostvariti“, tvrdi prof. dr. Anđelić.

Ono što je najviše potreslo ali i zaintrigiralno svjetsku javnost jeste najava američkog predsjednika o povlačenju SAD iz NATO koalicije. Koliko je to zaista realno i kakve bi implikacije na globalnom nivou proizvela takva odluka?

„Tokom njegovog prvog mandata on je koketirao s tom idejom. Njemu nije jasna svrha toga, odnosno ima svoje viđenje da NATO nije potreban sa tako velikom američkom silom smatrajući da zapravo SAD finansiraju odbranu i sigurnost ostatka te zapadne alijanse. John Bolton koji je bio jedno kratko vrijeme njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost je kasnije objavio u svojim memoarima da je u jednom momentu Trump u New Yorku sjeo u auto i krenuo na sastanak UN-a, a prije nego je ušao u auto rekao je da će SAD izaći iz NATO-a. Oni su svi čekali nejgov dolazak da provjere da nije možda promijenio mišljenje i da li će stvarno izaći sa takvom izjavom. U toj vožnji on je odlučio da ne istupi sa takvom izjavom i sve je ostalo na ideji. Ovog puta, kao što smo već na početku rekli, on je došao pripremljen i sa iskustvom prvog mandata. Koliko vidim njegove ideje su samo još više obogaćene radikalizmom nego što je to bio slučaj u prvom mandatu kada je insistirao na 2% izdvajanja u obrambene budžete svih članica NATO-a, a sada govori o 5%. To je jedna nepovoljna vijest u smislu opstanka NATO-a kao organizacije kao i očuvanja svjetskog mira. Sa tolikim izdvajanjem postajete ratna ekonomija, a to je onda situacija pred veliki sukob“, upozorava prof. dr. Anđelić.

Kompletan razgovor sa prof. dr. Nevenom Anđelićem poslušajte u prilogu.

Novinar: Amer Ahmić