Recimo, na kraju 2024. godine u ustanovama, a što se dominantno odnosi na javni sektor, bila su zaposlena 109.163 radnika, što je za 3.243 više nego što ih je bilo na kraju 2023. godine. Na kraju 2022. godine u javnom sektoru u RS-u radio je 101.691 radnik. Dakle, u posljednje dvije godine u javnom sektoru zaposlene su nove 7.472 osobe.

Istovremeno, kada je riječ o privatnim preduzećima, broj radnika u posljednje tri godine je smanjen. Prema podacima Fonda PIO, na kraju 2022. godine u privatnim preduzećima bila su zaposlena 137.094 radnika, godinu kasnije 138.680, a na kraju 2024. godine 136.543 radnika, što znači da je broj radnika u privatnim preduzećima u posljednje dvije godine smanjen za 551 osobu. Samo u prošloj godini broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjen je 2.137 radnika.

Ako se uzmu podaci o ukupnoj zaposlenosti, može se zaključiti da je, u odnosu na kraj 2022. godine, na kraju prošle godine broj radnika u RS-u povećan za malo manje od 10.000 ljudi, međutim kao što smo već naveli, od tog broja, njih čak 7.472 je zaposleno u javnom sektoru.

- Na to upozoravamo već godinama. Prerađivačka industrija koja stvara novu vrijednost je u problemu i samo u prošloj godini ostala je bez 3.000 radnih mjesta, a taj trend se nastavio i u ovoj godini. Javna potrošnja treba da se smanjuje, a ne da se povećava, posebno danas kada su svi ekonomski parametri prerađivačke industrije od zaposlenosti, aktivnosti do izvoza, negativni.

Šta ćemo ako se nastave ti negativni trendovi? Posljedica toga bit će smanjenje javnih prihoda, i u tom slučaju možemo doći u problem gdje ćemo morati da se zajedno odreknemo potrošnje u korist štednje. Sve to može dovesti do pada broja zaposlenih - rekao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.

I dok javni sektor bilježi veći broj zaposlenih, smanjuje se broj uplatilaca doprinosa pa su tako na kraju 2022. godine 44.793 subjekta plaćala doprinose, godinu dana kasnije 44.882 subjekta, a na kraju prošle godine "tek" 41.702 pravne osobe. U proteklih godinu dana ugašeno je 1.890 prihvatnih preduzeća, 77 akcionarskih društava i 830 samostalnih preduzetnika.

Što se tiče naplate doprinosa, zanimljivo je da najviše uplati upravo javni sektor, koji je zaključno sa 2024. godinom uplatio 587,8 miliona KM. Nakon javnog sektora najviše su uplatila privatna preduzeća, i to 559,1 milion KM, a zatim slijede akcionarska društva koja su uplatila 223 miliona KM te samostalni preduzetnici koji su uplatili 165,8 miliona KM.

Ukupno, po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prikupljeno je 1.535.969.951 KM, što je za 183 miliona KM više nego u odnosu na 2023. godinu, i 357,7 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Treba napomenuti da je u ovom periodu došlo do značajnog rasta minimalne plaće, što je sasvim sigurno osnovni razlog povećanja priliva doprinosa u Fond PIO, pišu Nezavisne.