Dok rat u Ukrajini ulazi u svoju četvrtu godinu, evropski lideri mogu samo sjediti i čekati da saznaju kakav je navodni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje sukoba ili da li će ruski predsjednik Vladimir Putin odgovoriti na Trumpovu nedavnu prijetnju tarifama i sankcijama.
Malo ko vjeruje da će Putin prekinuti neprijateljstvo Rusije prema Zapadu, zbog čega mnogi zvaničnici tvrde da će 2025. donijeti dramatičnu eskalaciju u Kremljovom propagandnom ratu.
“Putin nema namjeru niti kapacitet koristiti konvencionalne prijetnje protiv Zapada, ali može koristiti nekonvencionalno ili ‘hibridno’ ratovanje kako bi pokušao podijeliti Zapad, posebno u Evropi”, rekao je John Foreman, bivši vojni ataše Ujedinjenog Kraljevstva u Moskvi i Kijevu.
Između porasta populizma, nepovjerenja među državama i ekonomske nesigurnosti širom kontinenta, situacija izgleda povoljno za remetilačkog aktera poput Putina. “Putin možda gleda na Evropu i vidi pukotine u jedinstvu koje može iskoristiti”, rekao je Mark Galeotti, viši saradnik Kraljevskog instituta za odbrambene studije (RUSI), londonskog think-tanka.
Zašto bi, s obzirom na sve probleme s kojima se suočava, Putin želio širiti neslogu u Evropi?
“Zapad je mnogo moćniji od Rusije, bez obzira na mjeru koju koristite. Ako politički paralizirate zemlje, znatno smanjujete njihovu sposobnost da, recimo, pružaju podršku Ukrajini ili koordiniraju politiku protiv Rusije”, objasnio je Galeotti.
Hibridno ratovanje
Kremlj ima dugu historiju korištenja taktika hibridnog ratovanja kako bi narušio evropsku politiku. Bilo da se radi o ruskim hakerima koji napadaju vladine baze podataka ili kampanjama dezinformacija, cilj je uvijek isti: širiti sumnju i diskreditovati vlade koje su protivnici Rusije.
Ova godina mogla bi biti ključna za evropsku politiku. Francuska se suočava s krizom za krizom nakon što su prijevremeni izbori predsjednika Emmanuela Macrona preko ljeta izazvali kontraefekte — sve na korist Marine Le Pen, krajnje desne saveznice Putina.
Njemačka će održati savezne izbore u februaru, gdje bi sukobi oko imigracije mogli dovesti do toga da krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) osvoji drugo mjesto — značajan razvoj u zemlji koja ima koalicijske vlade. Krajnje desna, prokremljovska Slobodarska partija upravo je formirala vladu u Austriji. A u Ujedinjenom Kraljevstvu, imigracija će dominirati lokalnim izborima koji će se održati u maju.
Dezinformacije i politička nestabilnost
Politički nemiri u Evropi ostavili su građane podložnima ruskim dezinformacijama. I bit će mnogo prilika u 2025. za ruske “vojske trolova” da se uključe.
Godine 2024, nakon što je drugi krug predsjedničkih izbora u Rumuniji kontroverzno otkazan, stranice povezane s Kremljom objavile su brojne članke s divljim tvrdnjama, od toga da se EU miješa u rumunske izbore do toga da su događaji u Rumuniji dio još jednog državnog udara od strane Sjedinjenih Američkih Država.
U stvarnosti, izbori su otkazani nakon što je Ustavni sud Rumunije poništio rezultate prvog kruga zbog optužbi za značajnu rusku umiješanost. Pobjednik prvog kruga bio je Calin Georgescu, krajnje desni nezavisni kandidat koji je obećao okončati pomoć Ukrajini.
Brzi pregled EU-ovog praćenja dezinformacija, EUvsDisinfo, pokazuje da Rumunija nije jedini slučaj.
Rusija se također optužuje za sličnu umiješanost u predsjedničke izbore u Moldaviji, koje je kandidat pro-EU i protiv Kremlja jedva pobijedio prošlog novembra, kao i na izborima u Gruziji, gdje je pobjedu odnijela prokremaljska stranka Gruzijski san — što je izazvalo proteste širom zemlje.
Izbori su, naravno, ranjivi na umiješanost u digitalnom dobu. Evropski zvaničnici sve su više zabrinuti zbog toga kakve bi trikove Kremlj mogao povući kada Moldavija izađe na parlamentarne izbore kasnije 2025.
Energetska kriza kao alat propagande
Posebno zabrinjava Moldavija zbog uloge koju igra u sukobu između Rusije i Zapada. Moldavsko područje uključuje Pridnjestrovlje, separatističku regiju koju međunarodna zajednica priznaje kao teritoriju pod ruskom okupacijom.
NATO zvaničnici zabrinuti su zbog moguće reakcije Kremlja na vijest da će vlada Pridnjestrovlja, koja je sklona Moskvi, ove zime odbiti plin iz EU.
EU je osigurala alternativne izvore plina za zemlje nakon isteka petogodišnjeg sporazuma između Rusije i Ukrajine koji je omogućavao tranzit ruskog plina do EU država preko Ukrajine.
Evropski zvaničnici strahuju da bi Rusija, koja je u prošlosti koristila energiju kao oružje, mogla iskoristiti energetsku krizu kako bi “okrivila Ukrajinu i Moldaviju” dok se građani Pridnjestrovlja “smrzavaju do kosti”, kako je rekao jedan NATO zvaničnik.
Kritike na račun Ukrajine i Moldavije su očigledne: Ukrajina je prekinula snabdijevanje, dok se Moldavija ideološki vezala za EU, ostavljajući Pridnjestrovlje na cjedilu.
Šira kritika EU mogla bi uslijediti ako cijene plina značajno porastu nakon što su relativno blage zime spriječile dramatične skokove od početka rata 2022. Već postoji nekoliko evropskih lidera koji su skloni Putinu i oklijevaju podržati Ukrajinu — posebno Slovačka i Mađarska.
Slovački premijer Robert Fico šokirao je svoje evropske kolege kada je prošlog decembra neočekivano otputovao u Moskvu na razgovore o plinu.
“Način na koji je to prikazano u ruskim medijima nije bio čak ni: ‘Pogledajte, imamo prijatelje u Evropi,’ već: ‘Pogledajte moć našeg plina, kako evropske lidere dovodimo da mole pred nama’”, rekao je izvor iz EU.
U teoriji, ova dezinformacija mogla bi natjerati lidere da zahtijevaju izuzetke od EU-a za ruski plin, koji je kritičan za njihovu ekonomiju. Mogla bi navesti lidere da dvaput razmisle prije nego što daju veću podršku Ukrajini. Ili bi mogla osnažiti glas Rusije dok se Putin priprema za pregovore s Trumpom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Idealni uslovi za dezinformacije
Kako piše Politico, uslovi za procvat dezinformacija u Evropi u narednim godinama gotovo su savršeni. Politika kontinenta je podijeljena i nema jedinstveni prioritet. Zemlje su zabrinute zbog svega, od inflacije do migracija, i sve češće traže radikalna rješenja.
U međuvremenu, američki tehnološki giganti poput Mete i X-a ukidaju politike moderiranja sadržaja, što znači da bi laži koje potpiruju ove sukobe mogle postati češće.
“Jedan čovjek bi mogao najviše profitirati od svega ovoga. Ako Putin iskoristi naredne godine za destabilizaciju i zbunjivanje Zapada, to bi moglo olakšati ostvarenje njegove monomanske vizije budućnosti istočne Evrope”, piše ovaj list.