Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su se u petak kako bi razgovarali o prijedlozima Bijele kuće vezanim za dogovor o mineralima. Donald Trump želi da Kijev preda svoje prirodne resurse kao “naknadu” za oružje koje je isporučila prethodna Bidenova administracija.

Pregovori su postali sve žestlji, navodi Reuters. Najnoviji američki nacrt je “više maksimalistički” od originalne verzije iz februara, koja je predlagala da Washington dobije rude metala u vrijednosti od 500 milijardi dolara, kao i naftu i gas.

Citirajući izvor blizak pregovorima, novinska agencija je objavila da najnoviji dokument sadrži zahtjev da Međunarodna korporacija za razvojna financiranja američke vlade preuzme kontrolu nad cjevovodom za prirodni gas.

On prolazi od grada Sudžha u zapadnoj Rusiji do ukrajinskog grada Užhoroda, udaljenog oko 1.200 km, na granici s EU i Slovačkom. Izgrađen u sovjetsko vrijeme, cjevovod je ključni dio nacionalne infrastrukture i glavna energetska ruta.

Prvog januara Ukrajina je prekinula opskrbu gasom kada je istekao njihov petogodišnji ugovor s ruskom državnom energetskom kompanijom Gazprom. Obje zemlje su ranije zarađivale stotine miliona eura od tranzitnih taksi, uključujući tokom prve tri godine rata.

Volodimir Landa, viši ekonomista iz Centra za ekonomsku strategiju, kijevskog think-tanka, izjavio je da Amerikanci žele “dobiti sve što mogu”. Njihovi zastrašujući “kolonijalni” zahtjevi imaju malo šansi da budu prihvaćeni od Kijeva, predvidio je.

Prošle jeseni, Volodimir Zelenski je predložio da se SAD-u omogući pristup nedovoljno razvijenom mineralnom sektoru Ukrajine. Zamislio je dogovor po kojem bi dolazna Trumpova administracija opskrbljivala Ukrajinu oružjem, zauzvrat za buduće profite od zajedničkih investicija.

Međutim, Trump je odbio dati sigurnosna obećanja ili vojnu podršku, već ipak želi minerale. Prošle sedmice se žalio kako Zelenski pokušava “odustati od dogovora” i izjavio da će predsjednik Ukrajine imati “velike probleme” ako ne potpiše.

Govoreći novinarima u četvrtak, Zelenski je rekao da je spreman sklopiti dogovor o modernizaciji svoje zemlje, ali da Ukrajina može pristati samo ako postoji “paritet” između obje strane, sa prihodima podijeljenim “50-50”.

“Ja samo branim ono što pripada Ukrajini. To treba biti korisno i za Sjedinjene Države i za Ukrajinu. To je ispravan potez,” izjavio je Zelenski. Američko Ministarstvo financija potvrdilo je da su “tehnički” pregovori u toku.

U međuvremenu, američki specijalni izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, rekao je da su njegovi komentari o mogućoj podjeli Ukrajine pogrešno shvaćeni. U intervjuu za The Times, Kellogg je izjavio da se zemlja može podijeliti “gotovo kao Berlin nakon Drugog svjetskog rata” kao dio mirovnog dogovora.

Pišući na X, Kellogg je rekao da se referira na “snagu otpornosti poslije primirja koja podržava ukrajinski suverenitet“. Prema ovom planu, ruske trupe bi ostale na teritorijama koje su već zauzele, dok bi britanske i francuske snage bile stacionirane u Kijevu i drugim dijelovima zemlje.

U petak su Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff vodio razgovore s Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Prema izvještajima, Witkoffovo rješenje za sukob bilo je dati Rusiji četiri ukrajinska provincije koje zahtijeva – uključujući teritorije koje Ukrajina kontrolira, a u kojima živi oko 1 milion ljudi.

U međuvremenu, na sastanku kontaktne grupe za odbranu Ukrajine u petak, kijevski saveznici objavili su rekordnih dodatnih vojnih pomoći u vrijednosti od 21 milijarde eura. Optužili su Putina da odugovlači oko 30-dnevnog dogovora o primirju koji je Ukrajina prihvatila.

Jutros je Rusija izvršila nove zračne napade na ukrajinske civilne ciljeve. Tri skladišta su uništena u Kijevu, a dvije osobe su ozlijeđene. Ukrajinski zvaničnici navode da je Kremlj ispalio 70 projektila i 2.200 dronova u Ukrajinu od 11. marta, kada je SAD predložio primirje.