„To je stvar od pola tone koja pada s neba brzinom od nekoliko stotina kilometara na sat. To će boljeti ako vas udari“, rekao je jedan astronom za Sky News.

Lansiran iz Kazahstana

Cosmos 482 trebao je sletjeti na Veneru nakon što je lansiran iz SSSR-ovog svemirskog centra u današnjem Kazahstanu 1972. godine.

Umjesto toga, gornji dio rakete, koji je bio odgovoran za njeno izbacivanje iz orbite, otkazao je.

„Gornji stepen nije ispravno radio i ostavio je samo sondu u orbiti oko Zemlje“, rekao je astronom Jonathan McDowell.

Dijelovi rakete ponovno su ušli u Zemljinu atmosferu 1980-ih, ali jedan komad je ostao u orbiti, za koji se smatralo da su ostaci svemirske letjelice.

"Godinama kasnije, pogledao sam podatke i pomislio: 'Ovi ostaci tamo su puno duže od ostalih stvari.

Čini se da su gušći. Ne ponašaju se kao ostaci.

Shvatio sam da je to kapsula za ulazak na Veneru iz Cosmosa 482, koja ima toplinski štit dovoljno jak da preživi silu drobljenja Venerine atmosfere", rekao je McDowell.

Sada se kapsula zaštićena toplinom nalazi na putanji sudara sa Zemljom, a astronom Marco Langbroek predviđa da će udariti oko 10. maja.

"Teška je pola tone. Promjera je oko jednog metra.

Kako se sudara s atmosferom, krećući se ogromnom brzinom, energija se pretvara u toplinu i dobijete vatrenu kuglu", kaže on.

Neće biti nježno prizemljenje

Do trenutka kada udari u Zemlju, McDowell kaže da će Cosmos 482 "ići samo nekoliko stotina kilometara na sat".

"Ali to je i dalje stvar od pola tone koja pada s neba brzinom od nekoliko stotina km na sat.

To će boljeti ako vas udari", rekao je McDowell.

Naučnici ne mogu predvidjeti gdje će udariti, iako su suzili izbor na između 51 stepen sjeverne i 51 stepen južne geografske širine.

"Ako ste pingvin, vjerovatno ste dobro. Međutim, ako živite bilo gdje od Čilea do Škotske, nalazite se u zoni", poručio je on.

Veliki dio te površine prekriven je oceanom, a komad rakete je otprilike veličine automobila, tako da su šanse da će nekoga povrijediti male.