Francuska, jedna od najvažnijih europskih sila, donijela je ovoga ljeta povijesnu odluku koja izaziva podijeljene osjećaje diljem kontinenta: svim bolnicama naređeno je da do marta 2026. budu spremne na scenarij masovnoga vojnog sukoba u Europi. Ministarstvo zdravstva poslalo je službeni dopis regionalnim zdravstvenim agencijama, potvrđen i iz samoga Ministarstva, u kojem stoje jasne upute – pripremiti kapacitete za zbrinjavanje od 10.000 do čak 50.000 ranjenih, prvenstveno stranih vojnika, tijekom 10 do 180 dana, s mogućim dnevnim vrhuncima do 250 pacijenata, piše Euronews i brojni mediji iz Francuske.

Francuski mediji navode da Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizira bolnice za mogući rat koji bi mogao pogoditi Europu u sljedećim godinama.

Francuska bi u slučaju velikog oružanog sukoba trebala preuzeti ulogu takozvane „stražnje baze“ gdje bi civilni zdravstveni sustav igrao ključnu ulogu, ne samo za domaće, nego i za sve saveznike – pogotovo NATO vojnike i pripadnike EU snaga. Plan predviđa otvaranje medicinskih tranzitnih centara uz velike prometne čvorove (luke, zračne luke, željezničke stanice) kako bi se ranjenici brzo stabilizirali i zatim slali kući, uz ekspresnu trijažu i evakuacijske koridore. Pisma ravnateljima bolnica naglašavaju i inventuru resursa: broj kreveta, operacijskih sala, opreme za dijagnostiku, zalihe krvi, ali i edukaciju medicinskog osoblja za ratnu traumatologiju i psihološku skrb.

Poseban naglasak stavljen je na izradu protokola za mobilizaciju zdravstvenih djelatnika svih profila uz vježbe za izdržavanje višemjesečnog operativnog opterećenja u izvanrednim uvjetima. Psihološka pomoć medicinskom osoblju predviđena je kao sastavni dio plana, a vlada želi izbjeći pogreške iz COVID-krize – od kaosa u zapovijedanju do nedostatka zaštitne opreme.

Ova direktiva nije bezupitno predviđanje rata, već strateška priprema za najgori mogući scenarij, objasnila je ministrica zdravstva Catherine Vautrin. U pozadini ove mjere nalazi se rat u Ukrajini te stalna napetost između NATO-a, Europske unije i Rusije, uz izjave predsjednika Macrona koji naglašava potrebu za snažnom, spremnom i mobiliziranom državom.

Cilj je spriječiti iznenađenje koje je pogodilo Europu s pandemijom – ovaj puta nacionalni zdravstveni sustav mora biti spreman za izazove oružanih sukoba.

Francuska tako daje jasnu poruku: rat više nije apstraktna prijetnja. Bolnice, liječnici i cijelo društvo postaju strateška infrastruktura jednako važna kao vojske i baze. Integracija civilnog zdravstva u obrambeni sustav označava novu fazu pripreme – za zdravlje vojnika i nacije pred nepredvidivom budućnošću Europe.

Analitičari navode da je najvjerojatnije žarište mogućeg novog sukoba u Europi područje oko Ukrajine, baltičkih država (Estonije, Latvije i Litve), te Poljske i Suwalskog koridora između Poljske i Litve. Stručnjaci i zapadni izvori procjenjuju da bi Rusija, nakon rata u Ukrajini, mogla pokušati agresiju na baltičke zemlje, gdje su granice vojno ranjive i postoji strateški interes s obje strane.