Predijabetes, stanje koje prethodi dijabetesu tipa 2, pogađa sve više ljudi i često prolazi neprimijećeno, dok rana intervencija može spriječiti ili odgoditi razvoj bolesti. Glavni rizični faktori uključuju gojaznost, nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost, stres i genetsku predispoziciju, dok se simptomi poput stalnog umora, pojačane žeđi i učestalog mokrenja često zanemaruju.

Osobe s predijabetesom imaju povećani rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, kao i srčanih bolesti i moždanog udara. Kod dijabetesa tipa 1, tijelo ne proizvodi inzulin, dok kod dijabetesa tipa 2, ćelije ne reagiraju pravilno na inzulin, uz smanjenje njegove proizvodnje.

Ozbiljan zdravstveni problem današnjice
Loša i nekontrolirana glikemija može uzrokovati brojne komplikacije, uključujući oštećenje živaca, problema s bubrezima, srčane bolesti, probleme s vidom, kao i druge značajne zdravstvene probleme. Upravo zbog toga dijabetes je među vodećim uzrocima smrti u svijetu. Ali dijabetes se može kontrolirati i prevenirati uz odgovarajuće životne navike i edukaciju o rizičnim faktorima. Jedan od najistaknutijih osoba medicine svih vremena, Hipokrat, rekao je: “Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.”

Faktori rizika za dijabetes
Rizik od razvoja dijabetesa povezan je s nizom faktora, uključujući:

• Genetiku: Osobe s obiteljskom anamnezom dijabetesa imaju veći rizik.

• Godine: Starije osobe, posebno iznad 45 godina, sklonije su razvoju dijabetesa tipa 2.

• Gojaznost i tjelesna neaktivnost: Višak tjelesne mase, osobito visceralna masnoća (masnoća oko struka) i nedostatak tjelesne aktivnosti ključni su rizični faktori.

• Nezdrava prehrana: Konzumacija hrane bogate rafiniranim šećerima, zasićenim mastima i niskim sadržajem vlakana povećava rizik.

• Visoki arterijski pritisak i visok nivo holesterola: Oba ova faktora mogu povećati rizik od dijabetesa.

Simptomi dijabetesa i predijabetesa
Dijabetes se često naziva “tihom bolešću” jer simptomi mogu biti blagi i neprimjetni, posebno kod predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Uobičajeni simptomi uključuju:

• pojačanu žeđ i učestalo mokrenje

• stalni osjećaj gladi

• umor i iscrpljenost

• zamućen vid

• sporo zacjeljivanje rana i

• neobjašnjiv gubitak težine.

Kod predijabetesa, simptomi mogu biti suptilni ili neprimjetni pa je važno redovno kontrolirati nivo šećera u krvi, naročito ako postoje drugi rizični faktori.

Kako smanjiti rizik od dijabetesa?
Prevencija dijabetesa započinje usvajanjem zdravih životnih navika. Evo nekoliko ključnih preporuka:

1. Zdrava prehrana – Uravnotežena prehrana bogata vlaknima, voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima ključna je za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi. Izbjegavajte rafinirane šećere, industrijski prerađene namirnice i visoko kalorične napitke, kao što su gazirani sokovi. Zamijenite ih vodom ili nezaslađenim čajevima, a umjesto rafiniranih jedite cjelovite žitarice.

2. Redovna tjelesna aktivnost – Umjerena tjelesna aktivnost, poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, pomaže u regulaciji nivoa šećera i poboljšava osjetljivost na inzulin. Preporučuje se najmanje 150 minuta aktivnosti sedmično.

3. Održavanje zdrave tjelesne mase – Čak i gubitak od pet do sedam posto tjelesne mase kod gojaznih osoba može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

4. Smanjenje stresa i dobar san – Stres i manjak sna mogu utjecati na nivo šećera u krvi i inzulin, pa je važno usvojiti strategije za upravljanje stresom i osigurati kvalitetan san od sedam do osam sati dnevno.

5. Redovni medicinski pregledi – Osobe s visokim rizikom (npr. s obiteljskom anamnezom dijabetesa) trebale bi redovito provjeravati nivo šećera u krvi, kako bi na vrijeme otkrili eventualne promjene i poduzeli preventivne mjere.

Naučni dokazi za promjenu prehrambenih navika
Snažan rast dijabetesa može se značajno ublažiti pravovremenom promjenom prehrambenih navika i načina života, dok pravilna prehrana može smanjiti rizik od dijabetesa i ublažiti komplikacije kod već dijagnosticiranih bolesnika.

Posebno je važna uloga niskokaloričnih dijeta te mediteranskog, DASH i MIND prehrambenog obrasca koji karakterizira unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti, pri čemu se ograničava unos prerađenih šećera i zasićenih masti. Naučna analiza objavljena u časopisu BMJ Medicine pokazuje da su ove vrste dijeta efikasne u prevenciji dijabetesa, smanjujući faktore rizika poput inzulinske rezistencije i prekomjerne tjelesne mase. Takvi režimi prehrane, bogati biljnim vlaknima, antioksidansima i nezasićenim masnim kiselinama, također doprinose smanjenju upalnih procesa u tijelu, što je ključno za prevenciju metaboličkih bolesti poput dijabetesa.

Uloga polifenola i određene hrane za prevenciju dijabetesa?
Postoji značajan broj istraživanja koja ukazuju na korisnu ulogu polifenola u prevenciji dijabetesa tipa 2, i to putem njihovih antioksidativnih i protuupalnih svojstava koja djeluju na snižavanje rizika od inzulinske rezistencije i metaboličkih poremećaja. Kofein i klorogenska kiselina u kafi također su povezani s nižim rizikom od dijabetesa, a tamna čokolada, koja sadrži flavanole, pokazala je poboljšanje inzulinske osjetljivosti i regulaciju apetita.

Istraživanja sugeriraju da polifenoli iz voća poput jabuka, bobičastog voća (npr. maline, kupine) te maslinovog ulja mogu imati učinak na snižavanje postprandijalne glukoze i poboljšanje inzulinske osjetljivosti, čineći ih korisnim namirnicama u prevenciji dijabetesa tipa 2. Polifenoli iz ovih namirnica ciljaju različite mehanizme u organizmu, uključujući inhibiciju enzima odgovornih za razgradnju ugljikohidrata i poboljšanje funkcije ćelija gušterače. Sva ova otkrića naglašavaju važnost uravnotežene prehrane bogate polifenolima kao ključnog elementa u prevenciji dijabetesa.

(Sead M.)