Delegatkinja Marina Pendeš je prilikom diskusije kazala da se u dijelu informacije u kojem se govori o rezultatima rada Odjela I (Posebni odjel za ratne zločine) kaže da je u Posebnom odjelu za ratne zločine Odsjek 1, ostvario kolektivnu normu od 136,04 posto.

- Kad govorimo o ratnim zločinima nad Hrvatima središnje Bosne pa i diljem BiH, meni je zabrinjavajući da, iako su prevršili kolektivnu normu, ni jedan od tih zločina nije još procesuiran, odnosno nisu kažnjeni ljudi - navela je Pendeš.  

Dodala je kako smatra da se na jednak način ne pristupa ovom procesu pomirbe u BiH.

- Pomirba u BiH može nastupiti onda kada svi prihvatimo istinu i kad svi koji su radili ratni zločin u BiH budu kažnjeni - navela je Pendeš.  

Delegat Želimir Nešković je kazao da, posmatrajući ukupne rezultate na predmetima Tužilaštva za 2022. godinu koji su prikazani u informaciji, mogao bi se steći utisak da je ova institucija radila i više nego dobro.

- Svjedoci smo često u javnosti, iz medija, da čujemo koliko su građani nezadovoljni. Postoji disparitet u percepciji javnosti, građana u BiH i same informacije koju smo dobili od Tužilaštva BiH - smatra Nešković.

Po njegovim riječima, kada se pročita konstatacija navedena u zaključku informacije „rezultati rada Tužilaštva BiH u izvještajnom periodu ukazuju da je ostvarena kolektivna norma 124,8 posto, kvalitet tužilačkih odluka kada su u pitanju optužnice u izvještajnom periodu iznosi 91,97 odsto, dok kvalitet tužilačkih odluka kada su u pitanju naredbe o nesprovođenju i obustavljanju istraga iznosi 99,27 odsto“.

- Ovo zvuči impresivno. Situacija, po meni, izgleda sasvim drugačije, jer vlada veliko nepovjerenje u pravosuđe BiH, pa tako i u Tužilaštvo. Posebno se ističe neuspješno procesuiranje predmeta visoke korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina, a i oni se selektivno ocjenjuju. Slabi su rezultati na rješavanju predmeta koji se odnose na teška krivična djela ubistava u RS i u FBiH - naveo je, između ostalog, Nešković.

Ustvrdio je da se Tužilaštvo BiH, kao i cijelo pravosuđe u BiH, skoro uopšte ne bavi predmetima takozvane političke korupcije, odnosno procesuiranjem izborne krađe.   

Delegat Šefik Džaferović je naveo da se može generalno kazati da je u ovom izvještaju urađeno nešto što do sada nije rađeno.

- Nakon usvojene Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina, navedeno je da su određene osobe sa  A liste, koju je utvrdio Haški tribunal, 23 osobe riješene od Tužilaštva BiH. Treba se do kraja pozabaviti tom listom i treba do kraja završiti posao po toj listi, jer to je suština procesuiranja ratnih zločina u BiH - naveo je Džaferović, te dodao kako nije zadovoljan radom Tužilaštva BiH.

U nastavku izlaganja govorio je o četiri  teme - o procesuiranju ratnih zločina, o procesuiranju korupcije, odnosu Tužilaštva BiH prema krivičnom djelu negiranja genocida i ratnih zločina i odnosu Tužilaštva BiH prema zaštiti ustavnog poretka.

Po njegovim riječima, neka odgovara svako za ratni zločin koji je počinio, „ali ne možemo izjednačiti u BiH tu stvar, jer nismo bili jednaki u BiH, nismo se ponašali svi isto“.

Kada je riječ o korupciji, Džaferović kaže kako se stiče dojam da Tužilaštvo BiH ne djeluje na cijeloj teritoriji države BiH, stiče se dojam da aktivnosti na području entiteta RS od Tužilaštva BiH izostaju. Smatra da je to neprihvatljivo.

Govoreći o odnosu Tužilaštva prema krivičnom djelu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, kazao je kako nije bio dobar.

On se osvrnuo i na pitanje zaštite ustavnog poretka.

- Mi imamo udar na ustavni poredak BiH. Tvrdim da su i do sada postojali elementi za procesuiranje onih koji vrše udar na ustavni poredak. Bolje je pokrenuti postupak protiv bilo kojeg pojedinca, nego dozvoliti da se zapali požar u BiH. I to je uloga Tužilaštva i Suda BiH – naveo je, između ostalog, Džaferović.

Delegat Sredoje Nović postavio je pitanje šta uopšte znači rasprava u ovom domu o informaciji Tužilaštva BiH.

- Pa ništa. Mi ćemo se o ovome ispričati, reći sve što mislimo. Tužilaštvo ode svojim putem, mi ćemo otići svojim putem. Ko će popravljati nešto što mi mislimo da bi trebalo da se popravi? Mi ćemo tu informaciju ili primiti k znanju, ili je ne primiti i šta onda dobivamo – naveo je Nović.

Dom naroda je danas usvojio Godišnji izvještaj Centralne banke BiH za 2022. godinu, kao i Izvještaj o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2022. godinu.

Delegati su usvojili zaključak o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma PSBiH za provođenje procedure za izbor četiri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. U Privremenu zajedničku komisiju iz Doma naroda imenovani su Snježana Novaković-Bursać, Kemal Ademović i Marina Pendeš.

Nije usvojen Izvještaj o finansijskom poslovanju BHRT-a za 2022. godinu i finansijskom planu BHRT-a za 2022. godinu, kao ni Izvještaj o realizaciji programa BHRT-a za 2022. godinu i programskim planovima BHRT-a za 2023. godinu.

Delegati nisu usvojili ni Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2020. godini, čiji je podnosilac Centralna izborna komisija BiH.

Dom naroda dao je saglasnost za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Azerbejdžan o saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa.

(Ajdin B.)