Potpisivanju je prisustvovala i delegacija senatora Sjedinjenih američkih država (SAD) te američki ambasador Nj.E. Michael Murphy.

“Čast mi je da kao američki ambasador u BiH ugostim da su sa mnom dva senatora SAD-a. Ovom posjetom se potvrđuje posvećenost SAD-a suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH. Mislim da je posebna privilegija što su oni ovdje u Srebrenici kako bi odali počast strašnom genocidu koji se dogodio ovdje u julu 1995. godine. SAD su posvećene sjećanju na ove žrtve, iskazivanju počasti ovim žrtvama i borbi protiv poricanja žrtvama”, rekao je Murphy.

Jeanne Shaheen, američka senatorica je dodala:

“Zadnji put sam bila ovdje prošlog oktobra tokom Općih izbora u BiH i drago mi što sam opet u Srebrenici bila sam ovdje 2015. kada se obilježavalo 20 godina od Memorijalnog centra. U senatu SAD-a predsjedavam Komisijom za Evropu. Dok gledamo u budućnost Evrope i razmatramo kakva će ona biti, smatramo da je jako važno šta se dešava u BiH i zemljama na Zapadnom Balkanu. Kao što je ambasador rekao ono što istinski podržavamo je istinski multietnički karakter BiH kao zemlje, podržavamo poštivanje ljudskih prava i sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Sastali smo se sa majkama Srebrenice koje su izgubile djecu u genocidu i rekle su dvije stvari koje su me duboko dirnule i za koje mislim da je jako važno da ih podijelim s vama. Prvo, da se mržnjom ništa ne rješava i dok gledamo šta se dešava na Bliskom Istoku i u Ukrajini možemo samo reći da se mržnjom ništa ne rješava. Drugo, čula sam od njih da je BiH jedna zemlja i smatram da to je važno i da je važno da budemo ponosi na zemlje iz kojih dolazimo i da naši susjedi to znaju da dolazimo iz svoje zemlje.”

Također, još jedan senator Peter Welch je bio danas  prvi put bio u Srebrenici.

“Na ovom mjestu je došlo do tolike patnje. Tu su brojne majke, žene izgubile svoje muževe, majke sinove, a kćerke bile napadnute. Ono što je izuzetno i što izvlačimo iz sastanaka jeste da iz bola grade nadu”, naveo je.

Ovim će zvanično početi izgradnja depoa – objekta u kojem će na adekvatan i dostojanstven način biti pohranjen biološki materijal, lični predmeti i odjeća žrtava genocida koji su ekshumirani iz stotina masovnih grobnica u protekle skoro tri decenije, a koji do danas nisu identifikovani.

Sav materijal se trenutno nalazi u kutijama i vrećama u prostorijama Podrinje identifikacionog projekta u Tuzli, što je od samog početka bilo neadekvatno i privremeno rješenje, kazao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica (MCS).

”Objekat koji gradimo pomoći će da na dostojanstven način sačuvamo sve ono što je ostalo iza žrtava genocida i tako doprinesemo svjesnosti o njihovom stradanju. Ujedno, ovo će dati osjećaj sigurnosti porodicama da njihovi najmiliji neće biti zaboravljeni. Ovaj objekat, u skladu sa cjelokupnom svrhom Memorijalnog centra, treba da služi odavanju počasti žrtvama i očuvanju historijskog pamćenja”, dodao je Suljagić.

On je pojasnio da su inicijativu za izgradnju objekta pokrenuli MCS i Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) još 2016. godine, a tri godine poslije je kreirano idejno rješenje prema kojem bi on bio smješten u halu bivše fabrike akumulatora. Završetak radova na objektu planiran je u proljeće 2024. godine.

Sredstva za izgradnju udružili su Memorijalni centar Srebrenica i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz mirovni projekat PRO-Budućnost. Objekat predstavlja značajan doprinos memorijalizaciji i sprečavanju negiranja genocida.

”Kultura šutnje i poricanja je još uvijek jako izražena u Bosni i Hercegovini i predstavlja ozbiljnu prepreku uspostavljanju trajnog mira u ovoj zemlji. Ovaj objekat i sve što se nalazi u njemu podsjećat će buduće generacije na istinu o genocidu u Srebrenici, u nadi da se ovakvo nešto više nikada i nigdje ne ponov”, kazala je Sanela Imamović, predstavnica organizacije Catholic Relief Service (CRS) BiH, koji provodi projekat PRO-Budućnost.

Prema presudama međunarodnih sudova, u Srebrenici je u julu 1995. godine počinjen genocid. Snage Vojske Republike Srpske pogubile su više od 8000 muškaraca i dječaka Bošnjačke nacionalnosti, te njihova tijela zakopale u brojne masovne grobnice, prenosi N1.

(Elmedina H.)