U Bosni i Hercegovini oko 1.400 djece živi bez roditeljskog staranja i većina njih odrasta u određenim ustanovama.
Stoga je neophodno promovisati udomiteljstvo i hraniteljstvo kao model koji pruža optimalno porodično okruženje za rast i razvoj djece, piše BHRT.
Vođeni ovim statistikama, u SOS Dječijem selu odlučili su da hraniteljstvo postane ključni dio njihove strategije širenja na području BiH, s ciljem da što više djece dobije priliku za odrastanje u porodičnom okruženju.
Iako pružanje doma djeci bez roditeljskog staranja donosi mnogo lijepih trenutaka, put do toga nije uvijek jednostavan. Mnogi odustanu zbog nedostatka informacija o samom postupku dobijanja skrbništva.
No, oni koji ustraju, kažu da se sve isplati. Među njima je i Adrijana Markotić, koja danas s ponosom govori o svom iskustvu.
- Imam jednu curicu i jednog dječaka trenutno udomljenog sedam mjeseci i mogu vam reći da je to divno iskustvo. Ljubav koju dobijate od te djece je neizmjerna i toplo bih preporučila svako da krene bar u udomiteljstvo ukoliko ne želi posvojenje, jer jako je puno djece po našim domovima koji samo čekaju topli zagrljaj i dom u kojem će živjeti duže vrijeme - kaže Markotić.
Kako bi što više djece imalo priliku živjeti u porodičnom okruženju, SOS Dječija sela su započelа sa otvaranjem centara za podršku hraniteljstvu.
- Ove godine smo otvorili jedan, odnosno krajem prošle godine otvorili jedan u Sarajevu, jedan u Tuzli, sada u novembru planiramo otvoriti jedan u Zenici i Bihaću.
A zatim s novom godinom još u Mostaru i Travniku tako da bismo time pokrili kapacitete u ovom momentu u FBiH, a nakon toga planiramo i prema Brčko distriktu i Banjoj Luci s otvaranjem novih centara - kaže direktor SOS Dječijih sela BiH Malik Garibija.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, u okviru zakonodavne reforme socijalne zaštite, prepoznalo je smještaj u hraniteljsku porodicu kao jednu od ključnih usluga, te je novim zakonom donijelo niz poboljšanja, među kojima je i povećanje naknada za hranitelje.
- Naknada za hranitelje po jednom hranjeniku je iznosila 189 KM, a sada iznosi 343 KM. Kada su u pitanju hranjenici naknada je ranije iznosila 378 KM, a sada 549KM po jednom hranjeniku, što predstavlja značajno povećanje i što nas svrstava u vrh FBiH po visinama ovih naknada - rekla je sekretarka ovog Ministarstva Adna Hanić-Zalihić.
Ako porodice nisu spremne otvoriti svoja vrata djeci bez roditeljske zaštite, broj djece u domovima neće se smanjiti. Dijete ne traži savršen dom, već sigurnost - možda ste upravo vi ta osoba koja mu to može pružiti.
(NAP)