Dolaskom jeseni i hladnijih dana u našoj zemlji raste potražnja za domaćim medom i pčelinjim proizvodima. Pčelari u BiH nisu zadovoljni ovogodišnjom sezonom, mada, u poređenju s prošlom, koja je bila izuzetno loša i kada su mnogim od njih stradale pčelarske zajednice, ova je ipak dala neke rezultate, piše Dnevni Avaz.
Boras Kvesić, predsjednik Saveza pčelara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, objašnjava da je sve počelo s kišnim proljećem, kada su, zapravo, propale najizdašnije pčelinje paše. Stoga su, pogotovo hercegovački pčelari, kaže, bili prisiljeni seliti svoje košnice i do Posavine.
Bila škrta
- Posljednji dio sezone većina pčelara je uspjela izvući nešto. Moglo bi se reći da je sezona bila škrta, ali u usporedbi s prošlom, svakako bolja - kaže Kvesić za „Dnevni avaz“.
I dok pčelari bilježe solidne prinose, dotle sve njih zabrinjava sivo tržište. Prema Kvesićem riječima, patvoreni med je njihov vječiti problem, ali i uvozni koji se prodaje po nižim cijenama.
- Taj problem vide svi, i potrošači i institucije. A svima su puna usta zaštite domaće proizvodnje. Dovoljno je voziti se cestom od Mostara prema Sarajevu ili prema Neumu, Međugorju i vidjeti to. Godinama se prodaje patvoreni med, koji se spravlja, vjerovatno, od melase svih vrsta, i koji je štetan za ljudsko zdravlje, ali niko ništa ne čini. Na stotine zahtjeva i prijava je otišlo prema inspekcijama i drugim tijelima, ali svi su izgleda nenadležni - govori Kvesić.
Ljetna paša
Iako im klimatski uvjeti nisu baš bili naklonjeni, duvanjski pčelari nisu morali seliti svoje košnice.
- Neke mikrolokacije su podbacile, ali može se reći da smo mi na izvoru ljetne paše i da je planinski vrijesak izvukao sezonu od desetak kilograma po košnici. U odnosu na prošlu sezonu, kada nismo imali prinosa, situacija nije loša, ali smo, naprimjer, prije desetak godina imali 25 kilograma meda po košnici - kaže Ante Drmić iz Udruge pčelara „Duvanjski vrisak“ za „Avaz“.
Od 25 do 30 KM
Iako meda sumnjivog kvaliteta ima i na ulicama i na policama, te je uvozni prilično jeftiniji, Drmić naglašava kako pravi med nije problem prodati, ali i da je krajnje vrijeme da država zaštiti domaću proizvodnju. Osvrćući se na poticaje, on kaže da je to pogrešno koncipirano, kako na kantonalnoj, tako i federalnoj razini. Cijena domaćeg meda po kilogramu i ove godine se kreće od 25 do 30 KM.
Prosječna uvozna cijena meda iznosi 7,8 KM po kilogramu.
(SM)