Tako vas u Kraljevoj Sutjesci dočekuje Džamija sultana Mehmeda II Fatiha, izgrađena 1463. godine dolaskom Osmanlija, a samo nekoliko desetaka metara dalje Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja koji je osnovan u 14. vijeku. Kroz stoljeća je bio rušen i obnavljan, ali uvijek je ostao središte franjevačkog reda i duhovnog života. Danas, samostan privlači posjetioce iz cijelog svijeta svojom izuzetnom arhitekturom, kulturnim blagom i duhovnim značajem.

Džamija sultana Mehmeda II Fatiha

Prema predaji, sultan Mehmed II Fatih je nakon osvajanja Bobovca 1463. godine boravio na ovom mjestu i naredio izgradnju džamije koja je, prema legendi, podignuta za samo tri dana. Kroz vijekove džamija nije značajnije oštećena niti rušena, što joj daje poseban status autentičnog spomenika iz ranog osmanskog perioda. Džamija sultana Mehmeda II Fatiha najstariji je sačuvani osmanski vjerski objekat u Bosni i Hercegovini.

Arhitektonske karakteristike džamije odražavaju rani osmanski stil sa jednostavnom, ali skladnom konstrukcijom, uključujući izdužen minaret i unutrašnji prostor prilagođen vjerskim potrebama.

Očuvana je u izvornom obliku, a proteklih godina je restaurirana i rekonstruisana ali njen prvobitni oblik nije mijenjan. Tako je naprimjer uređeno zemljište oko džamije sa haremom, natkriven šadrvan, lakirana stolarija…

Krajem avgusta u haremu džamije se održava dova i mevlud koji okupe hiljade vjernika.

U oktobru 2003. godine Komisija za nacionalne spomenika donijela je odluku kojom se Graditeljska cjelina – Džamija u Kraljevoj Sutjesci proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci

Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci jedan je od najvažnijih duhovnih i kulturnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Smješten u srcu srednjovjekovne Bosne, ovaj samostan nosi bogatu historiju koja seže do vremena bosanskih banova i kraljeva.

Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci osnovan je u drugoj polovici 14. vijeka, prvi pisani spomen o njemu datira iz 1385. godine, kada se spominje talijanski ljetopisac Bartol Pisanski. Ovaj samostan bio je ključni centar katoličke vjere u Bosni, posebno tokom vladavine bosanskih banova i kraljeva. U blizini samostana nalazila se i rezidencija bosanskih kraljeva, što dodatno podvlači značaj ovog lokaliteta.

Tokom osmanske okupacije, crkve u Bosni nisu smjele imati tornja ni zvona, ali Crkva Sv. Ivana Krstitelja, koja je dio samostana, bila je izuzetak. Zadržala je pravo na zvono, što je simboliziralo poseban status samostana i njegovu važnost za lokalnu zajednicu.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja , koja se nalazi unutar samostana, monumentalna je građevina i jedno od arhitektonskih čuda ovog dijela Bosne. Iako prvi sačuvani spomen o crkvi potječe iz 1530. godine, smatra se da je crkva postojala mnogo ranije. Njen arhitektonski stil i unutrašnjost predstavljaju spoj duhovnosti i umjetnosti, privlačeći turiste i vjernike zbog svoje ljepote i historijskog značaja.

Samostan u Kraljevoj Sutjesci također je poznat po svojoj muzejskoj zbirci , koja čuva neprocjenjive artefakte i umjetnine iz različitih perioda bosanske historije. U muzeju se nalaze stare slike, srebreni kaleži, križevi, kandile i svijećnjaci, uključujući i one koji su pripadali biskupu fra Grgi Iliću iz 1802. godine. Zbirka crkvenog ruha iz 18. vijeka, te drugih predmeta, daje uvid u bogatstvo franjevačkog naslijeđa. Posjete Muzeju potrebno je pethodno najaviti.

Tokom osmanske okupacije, crkve u Bosni nisu smjele imati tornja ni zvona, ali Crkva Sv. Ivana Krstitelja, koja je dio samostana, bila je izuzetak. Zadržala je pravo na zvono, što je simboliziralo poseban status samostana i njegovu važnost za lokalnu zajednicu.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja , koja se nalazi unutar samostana, monumentalna je građevina i jedno od arhitektonskih čuda ovog dijela Bosne. Iako prvi sačuvani spomen o crkvi potječe iz 1530. godine, smatra se da je crkva postojala mnogo ranije. Njen arhitektonski stil i unutrašnjost predstavljaju spoj duhovnosti i umjetnosti, privlačeći turiste i vjernike zbog svoje ljepote i historijskog značaja.

Samostan u Kraljevoj Sutjesci također je poznat po svojoj muzejskoj zbirci , koja čuva neprocjenjive artefakte i umjetnine iz različitih perioda bosanske historije. U muzeju se nalaze stare slike, srebreni kaleži, križevi, kandile i svijećnjaci, uključujući i one koji su pripadali biskupu fra Grgi Iliću iz 1802. godine. Zbirka crkvenog ruha iz 18. vijeka, te drugih predmeta, daje uvid u bogatstvo franjevačkog naslijeđa. Posjete Muzeju potrebno je pethodno najaviti.

Jedna od najvažnijih znamenitosti samostana je biblioteka ili knjižnica. Ova knjižnica čuva 31 inkunabulu (prve štampane knjige) i mnoge druge riječi knjige, uključujući djela napisana bosančicom. Zahvaljujući svojoj zbirci, knjižnica je jedna od najvažnijih u Bosni i Hercegovini, čuvajući dragocjene knjige koje govore o kulturnoj i intelektualnoj baštini ovog kraja.

U januaru 2004. godine Komisija za nacionalne spomenike donijela je odluku kojom se Franjevački samostan i Crkva svetog Ive Krstitelja, zajedno sa pokretnom imovinom u sastavu samostanskog muzeja proglašava nacionalnim spomenikom BiH.

(NAP)