Kovačević, inače savjetnik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, obratio se Evropskom sudu za ljudska prava navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz RS, niti kao građanin iz FBiH može biti delegat u Domu naroda PSBIH. Nakon što je Sud presudio da je diskriminisan, Kovačević poručuje: “Ovo je gorak osjećaj”, prenosi N1.

“Ne stavljajte ovu presudu u istu grupu sa ostalim”
“Neki pokušavaju da propitaju moju nacionalnost. Ja sam Bosanac i Hercegovac. Ja u svojoj tužbi to nisam isticao jer smatram da je svaka vrsta etniciteta problem za BiH. Uradio sam ovo kao građanin. Podnio sam tužbu protiv zemlje koju volim. Gorko mi je ovo danas. Nije zemlja kriva, krive su političke elite koje je pokušavaju napraviti nakaradnom”, rekao je na početku Kovačević.

Nakon toga, naglasio je razloge zbog kojih čvrsto vjeruje da se presuda u njegovom slučaju ne bi trebala stavljati u isti koš sa presudama u slučajevima Pudarić, Sejdić i Finci, Zornić i drugi.

“Tražio sam zaštitu svog aktivnog biračkog prava. Ostale presude su govorile o zaštiti njihovog pasivnog biračkog prava, onog prava koje im omogućuje da se kandidiraju. Ja sam tražio da biram koga hoću za sve institucije Bosne i Hercegovine, bez ograničenja. Dokazao sam da za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH ne postoji razumno opravdanje države da ima takav sistem u kojem se meni i ostalim građanima onemogućuje glasanje”, naveo je.

Šta je postignuto presudom u njegovom slučaju?
Pojasnio je i šta je postigao presudom.

“Srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda. Sud je utvrdio da ova zemlja treba da obezbijedi primarno građansko predstavljanje u institucijama”, započeo je.

Dodao je kako je utvrđeno da kolektivnog šefa države moraju moći birati svi građani, te da država sa etničkog modela predstavljanja mora preći na građanski, a što je temeljni princip u Evropi.

Da bi dosadašnje presude o tome da se svi mogu kandidirati mogle sprovesti, onda si moraju moći i glasati, pojasnio je dodatno Kovačević.

Kaže i da je Sud utvrdio da nije moguće koristiti prepiske pojedinih političkih sistema drugih država, poput, recimo, belgijskog koji se ranije spominjao u bh. javnosti.

“Vraćanjem aktivnog biračkog prava, vraća se se suverenitet u ruke svih građana Bosne i Hercegovine, ne samo mene”, zaključio je Kovačević.

Zaključio je i to kako nije tačno da presuda obara Dejtonski mirovni sporazum, koji je međunarodni ugovor, ali jeste problematiziranje Ustava BiH, koji se na ovaj način pokušao ‘nadograditi’, jer se BiH kreće na putu ka članstvu u EU.

O Domu naroda
U tužbi je Kovačević problematizirao i način popunjavanja državnog Doma naroda.

“Tamo se pojavljuju ljudi koji uopšte nisu bili na izborima. Istovremeno, to je zakonodavni organ koji donosi zakone u ime građana. Da bi građansko predstavljanje bilo moguće, mi ih moramo birati To je mjesto na koje predsjednici stranaka sebe delegiraju da se uhljebe. Da li nam takav Dom naroda treba uopće?”, upitao je Kovačević.

Problematizirao je i kompenzacijske liste, za šta je Sud u Strazburu naglasio da Kovačević nije iscrpio sve pravne lijekove u BiH.

“OHR je osramoćen”
S tim u vezi, Kovačević ističe kako je jako zainteresovan za reakciju zemalja kvinte, te da je ovo njegova pobjeda nad visokim predstavnikom Christianom Schmidtom koji je “ovom presudom osramoćen”.

“Jako me zanima i šta će Delegacija EU u BiH reći. Prošle godine smo potpisali Briselski sporazum koji podrazumijeva provedbe presuda Evropskog suda. A šta je sa presudama Ustavnog suda BiH? Oni postupaju na četiri različita načina, i to stoji u ovoj presudi”, naveo je Kovačević.

Podsjetimo, cijeli sažetak presude u Evropskog suda za ljudska prava možete pročitati OVDJE.

Za kraj, Kovačević je poručio kako će ‘čvršće stajati’ u odnosu na apelante koji su ranije dobili presude protiv BiH, odgovorivši tako onima koji su naglašavali kako presuda Suda u njegovom slučaju nikada neće biti sprovedena, prenosi N1.

(Elmedina H.)