O izazovima koji ih čekaju razgovarali smo sa školskom psihologinjom Enom Cvjetković. Trenutno pruža podršku djeci s teškoćama u tri OŠ u Kantonu Sarajevo, prenosi Dnevni Avaz.

U radu se susretala sa širokim spektrom poteškoća kod djece. Neke od njih su intelektualne, poremećaji iz spektra autizma, poremećaji u ponašanju, poremećaji pažnje i hiperaktivnosti, specifične teškoće učenja...

Kontinuirano praćenje

Imate li savjet za roditelje, jer su mnogi pod stresom, u strepnji kako će se dijete navići, kako će biti prihvaćeno u školi?

- Polazak u školu je jako izazovan period kako za dijete, tako i za roditelje/staratelje. Djeca s poteškoćama, kao i tipična, ulaze u novo, nepoznato poglavlje života gdje im je potrebna puna podrška stručnjaka u školi. Treba im jedan izvjestan period adaptacije na novi ambijent, učitelja/učiteljicu, vršnjake. Sve to iziskuje kontinuirano praćenje učenika od stručnog tima i stručne službe škole u saradnji s roditeljima/starateljima, da bi se blagovremeno reagovalo na učenikove potrebe, prenosi Dnevni Avaz.

Koja je uloga psihologa u Mobilnom stručnom timu, šta tačno radi te kakva su vaša dosadašnja iskustva u radu s djecom?

- Uloga psihologa u Mobilnom stručnom timu u KS je višestruka. Prije svega, odnosi se na psihološku podršku i praćenje učenika od predškolskog do kraja srednjoškolskog obrazovanja. To podrazumijeva prije svega psihološke opservacije, procjene psihofizičkih i funkcionalnih sposobnosti učenika, individualne tretmane, podrška u izradi Individualno prilagođenih programa(IPP) i Individualno edukacijskih programa (IEP) za djecu koji se izrađuju u skladu s dječijim mogućnostima i sposobnostima, osnaživanje i saradnja s roditeljima, nastavnim osobljem, asistentima i drugim akterima odgojno-obrazovnog procesa, ali i resursima iz zajednice.

Mobilni tim

Koje kriterije dijete mora zadovoljavati da bi moglo biti upisano u prvi razred?

- Procjenu zrelosti djeteta za polazak u OŠ vrši komisija za upis učenika u prvi razred. U proces testitanja djeteta uključuje se i Mobilni stručni tim, i to po potrebi. U iznimnim situacijama, ukoliko se procijeni da učenik nije psihofizički spreman, posjedujući medicinsku dokumentaciju, može se tražiti odgoda upisa djetata u školu za najdalje jednu školsku godinu, do navršenih sedam godina života. U tom slučaju, nastoje se dati preporuke i smjernice u radu s djetetom kod kuće ili uključenje u programe i tretmane sa stručnjacima ili institucijama u zavisnosti od procijenjene potrebe, prenosi Dnevni Avaz.

Neka djeca se suočavaju s teškom adaptacijom na školu, vršnjake… Kako im pomoći da to prevaziđu?

- Svaka adaptacija, bilo gdje i na bilo šta, iziskuje strpljenje, saradnju i dosljednost. Saradnja između škole i roditelja/staratelja treba da bude otvorena i kontinuirana. Potrebno je djeci objasniti kod kuće i u školi, bilo kroz razgovor ili socijalne priče, ulogu i značaj škole. Mi stručnjaci nastojimo vršiti opservacije učenika na nastavi i van nastave, u školskom ambijentu, te reagovati u skladu s dječijim potrebama a sve radi dobrobiti djeteta.

Psihološka podrška

Jesu li disleksija, disgrafija, diskalkulije najviše zastupljeni među specifičnim školskim poteškoćama? Kako pristupiti učeniku s tim problemom?

- Navedene teškoće postaju sve zastupljenije kod učenika u osnovnim školama. Ove vrste teškoća tretiraju kolege stručnjaci logopedi i edukatori - rehabilitatori. Naravno, u tretmanima ovih vrsta teškoća neizostavna je psihološka podrška koja se ogleda kroz jačanje samopouzdanja i motivacije učenika, prenosi Dnevni Avaz.

(Sead M.)